Bugarska inquinance

Većina gljiva koristi se za pripremu raznih jela, kiselih krastavaca, kiselih delicija, a neke su zanimljive samo u medicinskom pogledu. Na primjer, bugarska nebriga za gljive, više nalik loncima s čudnim sadržajem, a ponekad - poput posude ugljena.
Bugarska Inquinance
Bugarska Inquinance - lat.(Bugarska ispituje)
Na drugi način, ovu gljivu zovu Bugarska soiling..
Opis gljiva
Voćno tijelo
Promjer plodnog tijela doseže 10-40 mm, visina - 20 mm. Mlade gljive imaju zaobljeno zatvoreno tijelo nalik plaku i drže se na sićušnoj nozi ne dužoj od 3 mm. Gruba površina mladog tijela prekrivena je tuberkulama i obojena oker - smeđom, smeđom ili smeđom - sivom bojom. Tuberkuli su smeđe-ljubičaste ili smeđe boje..
Nakon toga, u središtu gljive, koja doseže rubove, formira se rupica s plavim, gotovo crnim dnom. Sama gljiva postaje poput čaše ili prešanog lonca, koja se u starosti pretvorila u tanjur.
Na vrhu Bugarske koji je prljav, nalazi se sjajni disk obojen smeđim - crvenim, plavim - crnim, a nakon toga - maslinasto - crnim tonom. U lijepim danima ostaje glatko i matirano, vlažno i sjajno po kišnom vremenu. Stare gljive se skupe i osuše.
Gljiva je ispunjena jelkastim, tijesnim, pulpenim, oker-smeđim mesom koje odiše ugodnom aromom gljive ili uopće ne miriše..
Bulgaria Inquinance se razmnožava u crno-smeđim glatkim sporama bubrega sadržanim u prahu crne spore. Oni se bogato ističu od gljiva i mrlje obližnjeg tla u crno-smeđoj nijansi, po čemu su dobili nadimak.
Mjesta rasta
Za rast gljiva bira mrtvo drvo i ostale ostatke hrasta, aspene, breze, bukve i drugih stabala smještenih u miješanoj i listopadnoj šumi, u parkovnim područjima. Preferira zasjenjena područja i u velikom broju se pojavljuje nakon kiše. Često ga nalazimo u sjevernoameričkim i europskim zemljama..
Grupno plodovanje Bugarske, koja je onečišćena ovisno o klimatskim značajkama, javlja se u srpnju i studenom.
jestivost
Iako ugodna aroma često dolazi od ove gljive, bugaria se ne konzumira zbog specifičnog izgleda i kaše bez okusa..
Slični pogledi i razlike od njih
Bugarska Inquinance može se pobrkati sa slijedećim nejestivim vrstama:
- Skraćena potpora. Preferira mrtve hrastove grane i raste u obliku zakrivljenih tijela crnog ploda..
- Sarkozomski sferni. Razlikuje se ne tako grupnom plodonosom (ne više od tri plodna tijela koja se spajaju) i odabire crnogorične šume za rast.
Ljekovita svojstva
Ova bugarija sadrži mnogo šećera, kinona, proteina i specifičnih laktona, kao i masnih kiselina (oleinske, palmitinske, oksalne, ftalne itd.) I osamnaest aminokiselina. Zahvaljujući tako bogatom sastavu, ova gljiva ima puno ljekovitih svojstava:
- Inhibira rast karcinoma. Na primjer, stanice sarkoma-180 uništavaju 60 posto ekstrakta gljiva. Istodobno se imunitet lagano smanjuje, za razliku od upotrebe kemoterapije, koja ubija puno zdravih stanica.
- Poboljšava reologiju krvnih stanica. Zbog nekih bolesti, krv se ne kreće dobro kroz žile, poremećena je cirkulacija krvi, krv se zgušnjava i narušava se oblik crvenih krvnih stanica. Alkoholni ekstrakt gljive poboljšava stanje krvnih stanica i brzinu njihovog kretanja kroz žile.
Unatoč tim ljekovitim svojstvima, Bugarska Inquinance se ne preporučuje za liječenje tijekom trudnoće i dojenja..